Glasovne promjene - morfološki uvjetovane alternacije

Morfološki uvjetovane alternacije - glasovne promjene koje su uvjetovane nekom gramatičkom kategorijom (padež, lice) ili tvorbenom katergorijom (umanjenica, uvećanica, zbirna imenica)

Palatalizacija

glasovna promjena u kojoj se velari k, g, h, c, z u nekim oblicima riječi ispred e i i mijenjaju u palatale č, ž, š (vuče, bože, duše)

palatalizacija

k, g, h, c, z + i, e --> č, ž, š

imenice

vokativ jednine m. r.

-(an), -ni, -in, -etina, -ina, -urina, -ić, -ica, -ak, -uljak, -je, -evina, -injak, -ević

glagoli (na -ći)

prezent, imperfekt, glagolski prilog trpni, 2. i 3. lice aorista

provjera: 3. lice množine u prezentu

glas c ispred e i i prelazi u palatal č (ptičica)
glas z ispred e prelazi u palatal ž (kneže)
ponekad se palatalizacija provodi i ispred a:
- stručan (struk-an)
- snažan (snag-an)
- srčan (src-an)
- vršak (vrh-ak)
najčešće se provodi:
- u vokativu jednine imenica muškog roda:
  - junače (junak), pluže (plug), puše (puh), mjeseče (mjesec), viteže (vitez)
- u prezentu i aoristu pojedinih glagola:
  - ispečem (prezent) i ispeče (aorist)
- u tvorbi umanjenica
  - knjižica (knjig-ica), mušica (muh-ica), ptičica (ptic-ica)

Sibilarizacija

glasovna promjena u kojoj se velari k, g, h u nekim oblicima riječi ispred samoglasnika i prelaze u dentale c, z, s

sibilarizacija

k, g, h + i --> c, z, s

imenice

dativ i lokativ jednine ž. r.
nominativ, dativ, vokativ, lokativ i instrumental množine m. r.

najčešće se provodi:
- u dativu i lokativu jednine imenica ženskog roda:
  - bajci (bajki), knjizi (knjigi), svrsi (svrhi)
- u dativu, lokativu i instrumentalu množine imenica muškog roda:
  - orasima (orah), đacima (đak), vrazima (vrag)
- u nominativu i vokativu kratke množine imenica muškog roda:
  - orasi, đaci, vrazi
- u imperativu pojedinih glagola:
  - reci (rek-ti), lezi (leg-ti), peci (pek-ti)

Jotacija

glasovna promjena u kojoj dolazi do stapanja nepalatalnog suglasnika s glasom j u nov palatalni suglasnik

najčešće se provodi:
- u komparaciji pridjeva (nastavak -ji): brži (brz-ji), viši (vis-ji), tiši (tih-ji)
- u prezentu i imperfektu glagola (nastavak -jem, -jah): mašem (mah-jem), vođah (vod-jah)
- u glagolskom pridjevu trpnom (nastavak -jen): vođen (vod-jen), potraćen (potrat-jen)
- u instrumentalu jednine imenica ženskog roda (nastavak -ju): mladošću (mladost-ju). milošću (milost-ju)
- u zbirnim imenica (nastavak -je): smeće (smet-je), cvijeće (cvijet-je)

Je li u prezentu glagola čija osnova završava na k, g ili h došlo do palatalizacije ili jotacije?

Potrebno je glagol staviti u treće lice množine prezenta i vidjeti razlikuju li se od prvog lica jednine. Ako promjena postoji, riječ je o palatalizaciji:
peći (pek-ti) - pečem (pek-em) - peku (pek-u), a ne peču!

Ako nema promjene (palatali prisutni i u prvom licu jednine i trećem množine, riječ je o jotaciji:
micati - mičem (mic-jem) - miču (mic-ju).

Epenteza

podvrsta jotacije
kada se suglasnici p, b, m, v i f nađu ispred glasa j, umeće se l
- grublji (grub-ji)
- grmlje (grm-je)
- pretrpljen (pretrp-jen)
- mravlji (mrav-ji)

Nepostojani a

vokal a gubi se i ponovno javlja u različitim oblicima iste riječi (ličilac - ličioci)
najčešće se javlja:
- u imenicama na -ac: starac - starca, žabac - žapca
- u nominativu jednine i genitivu množine nekih imenica: naranča - naranača, crkva - crkava
- u nominativu jednine pridjeva: bistar - bistra, hrabar - hrabra

Vokalizacija

suglasnik l na kraju nekih riječi ili na kraju sloga zamjenjuju se samoglasnikom o:
anđeo - anđela, misao - misli, mio - mila, živio - živjela
najčešće se provodi:
- u muškom rodu glagolskog pridjeva radnog: htio - htjela
- u nominativu jednine imenica muškog roda: posao - posla
- u određenim oblicima -lac: ronilac - ronioca
- ispred sufiksa -ba: dijeliti - dioba

Prijeglas

glasovna promjena u kojoj se glas o ispred palatalnih glasova (č, ž, š, ć, dž, đ, lj, nj, j), suglasničkih skupova št i žd te suglasnika c mijenja u e
događa se u instrumentalu jednine muškog i srednjeg roda
događa se u dugoj množini imenica muškog i srednjeg roda
- muž
  - mužom > mužem
  - mužovi > muževi
- plač
  - plačom > plačem
  - plačovi > plačevi
- miš
  - mišom > mišem
  - mišovi > miševi
- nož
  - nožom > nožem
  - nožovi > noževi
- plašt
  - plaštom > plaštem
  - plaštovi > plaštevi
- dužd
  - duždom > duždem
  - duždovi > duždevi
- lažac
  - lažcom > lašcom > lašcem
zato je točno: putom, kutom, nosom, nosovi jer ispred glasa o nije palatal!
ALI: keljom, Bečom, ježom (kada ispred palatala dolazi e, tada dolazi do razjednačavanja glasova, pa umjesto da se dvaput ponavlja glas e, dolazi glas o)