Leksikologija je jezikoslovna disciplina koja proučava leksički sustav jezika. Glavna leksička jedinica je leksem – riječ kao ukupnost značenja i oblika.
Leksikologija proučava:
- raslojenost leksika
- semantičku strukturu višeznačnica
- semantičke odnose među leksemima
- antonimiju
- hiponimiju
- homonimiju
- meronimiju
- paronimiju
- sinonimiju
- sintagmatske odnose
- tvorbu riječi
- etimologiju
- onomastiku
- terminologiju
- frazeologiju
Leksik se može podijeliti u različite kategorije ovisno o određenim razlikama u oblicima i uporabi riječi. Raslojenost može biti područna, vremenska i funkcionalna.
Područna raslojenost leksika
- Lokalizam je leksem specifičan za neki mjesni govor.
- Regionalizam je leksem specifičan za područje veće od mjesnog govora, a manje od narječja.
- Dijalektizam je leksem specifičan za područje cijelog narječja.
Vremenska raslojenost leksika
- Aktivni leksik svi su suvremeni leksemi koji su u aktivnoj upotrebi u nekom jeziku.
- Pasivni leksik leksemi su koji su izašli iz uporabe ili se vrlo rijetko koriste. U pasivni leksik ubrajamo: arhaizme, historizme, nekrotizme i knjiške lekseme.
- Arhaizam je leksem koji je izašao iz upotrebe uslijed unutarjezičnih razloga.
- izrazni – sada se koristi druga riječ: polza – korist
- značenjski – označavali su nešto drugo: luka – livada
- tvorbeni – zastarjeli tvorbeni postupci: ljepost – ljepota
- fonološki: parst – prst
- pravopisni, grafijski: sviet – svijet
- Historizam je leksem koji je izašao iz upotrebe uslijed izvanjezičnih razloga: ono što leksem označava prestalo je postojati pa nije bilo potrebe da se on koristi. Ako dođe do promjene u izvanjezičnim okolnostima, riječi se mogu vratiti u upotrebu – postaju oživljenice.
- ban, banovina, surka, kmet
- oživljenice: županija, satnik
- Nekrotizam je leksem karakterističan za leksik jednog književnika koji nikad nije prešao u aktivnu i široku upotrebu.
- Knjiški leksem vrsta je leksema koja se pojavljuje samo u knjigama, najčešće u rječnicima i nerijetko je riječ o purizmima.
Funkcionalna raslojenost leksika
Obilježjima funkcionalnih stilova bavi se stilistika, a leksikom svakog pojedinog stila leksikologija.
- znanstveni stil
- sadržava termine (stručne nazive) za točno i precizno određivanje pojmova o kojima se govori
- objektivan, racionalan, nedvosmislen
- znanstvena područja
- tekstovi: znanstveni radovi, predavanja, referati...
- administrativni stil
- sadržava birokratizme (isključivo samo jednu od nekoliko istoznačnica) kako bi zadržao objektivnost i jednoznačnost
- npr. postaviti pitanje (pitati), izvršiti uplatu (uplatiti)
- objektivan, klišejiziran (ustaljeni izrazi), jasan
- česti pleonazmi
- područje: ekonomija, politika, uprava
- tekstovi: zakoni, pravilnici, obrasci, zapisnici...
- publicistički stil
- sadržava žurnalizme (ustaljene izraze) koji se odnose na pojedinu tematiku
- miješanje objektivnosti i subjektivnosti, miješanje leksema iz drugih stilova (termini, poetizmi)
- ovisi o vrsti i namjeni, funkciji teksta (informativna, reklamna, zabavna...)
- upotreba posuđenica i internacionalizama
- uporaba standardnoga jezika
- područje: mediji (internetski portali, tiskovine, televizija, radio)
- tekstovi: vijest, komentar, kolumna, osvrt, članak...
- književnoumjetnički stil
- sadržava poetizme (figure i trope) koji odudaraju od standardnog i uobičajenog jezika
- subjektivan, osjećajan, višeznačan
- individualnost
- sadrži riječi iz svih leksičkih slojeva
- područje: književnost
- tekstovi: romani, bajke, pjesme, drame...
- razgovorni stil
- sadržava žargonizme (riječi svojstvene određenoj društvenoj skupini)
- sadržava kolokvijalizme (riječi svojstvene neslužbenoj komunikaciji)
- sadržava vulgarizme (nepristojne izraze)
- jednostavne rečenice
- obiluje poštapalicama
- svojstven usmenoj i pisanoj (e-poruke, pisma...) neslužbenoj, svakodnevnoj komunikaciji