u rečenici mu otvara mjesto glagol koji dolazi u službi predikata
odgovara na padežna pitanja za genitiv, dativ, akuzativ, lokativ i instrumental (ne može doći u nominativu jer je samo subjekt u nominativu, a ne može biti ni vokativ jer on nije rečenični dio)
objekt može biti imenica (Kupujem auto.) ili zamjenica (Volio sam ih.)
ako je objekt imenica, uz njega se može uvrstiti apozicija i atribut
Poštujtenašeznakove! (atribut)
Sreo samsusjeduVeru. (apozicija)
može biti pridjev (Prilazim uspješnijem.) i broj (Pitat ću drugog.)
gramatičko obilježje objekta je padež
vrste objekta:
izravni (bliži, direktni):
akuzativ bez prijedloga
mjesto mu otvaraju prijelazni glagoli te odgovara na pitanje Koga? Što? Igrali su videoigre.
slavenski genitiv
genitiv uz zanijekane glagole
u zanijekanim rečenicama može se zamijeniti akuzativom, a da se pritom značenje ne mijenja Nije imao kruha (kruh). Nije vidio puta (put).
dijelni genitiv
besprijedložni objekt uz prijelazne glagole
označuje dio cjeline, dok imenica u akuzativu označava cjelinu (zamjenom genitiva akuzativom, značenje se mijenja)
objekt u dijelnom genitivu
objekt u akuzativu
Daj mi torte. (komad torte)
Daj mi tortu.
Natoči nam soka. (čašu soka)
Natoči nam sok.
dio cjeline
cjelina
neizravni (dalji, indirektni)
objekt u svim kosim padežima (osim akuzativa bez prijedloga, slavenskog i dijelnog genitiva) uglavnom uz neprijelazne glagole
neizravni besprijedložni objekt Prišaojojje. (dativ) Nemabolestiu gradu. (genitiv) Majka kimnuglavom. (instrumental)