Pozorno pročitajte navedene tekstove. Na temelju njihove usporedbe prema ponuđenim smjernicama napišite esej s jasnom strukturom: uvodnim dijelom (postavljanjem teze ili hipoteze), središnjim dijelom (analizom i argumentacijom) i zaključkom (sintezom).
Prvi tekst
Zavisnost od radnog procesa je vezanost za ukupan proces stvaranja koristi u kojemu se ostvaruje „zajednička korist". Štoviše, riječ je o vezanosti tolikoga intenziteta da je njome potpuno ispunjen životni prostor radnoga čovjeka.
Ova zavisnost može imati brojne uzroke. Jedan od njih može biti bezvlasništvo. Proleter je „radnik koji živi od plaće, bez privatnoga vlasništva", „onaj koji ništa nema osim svojega rada" pa je stoga prisiljen svoju radnu sposobnost stavljati na raspolaganje. Zavisnost od radnoga procesa može biti prouzročena diktatom totalne države rada: proleter je onaj koji se, imao vlasništvo ili ne, stavljajući se drugomu na raspolaganje, „potpuno nalazi pod materijalnom nužnošću racionalizirane proizvodnje dobara", to jest, procesa stvaranja koristi. Kao treće, zavisnost od radnoga procesa može svoje korijene imati u unutarnjemu osiromašenju čovjeka. Na taj bi način proleter bio onaj čovjek kojemu je životni prostor posve ispunjen radom. Budući da mu je životni prostor iznutra skučen, više ne može ni zamisliti ni ostvariti neku smislenu djelatnost koja nije rad.
Josef Pieper, Pohvala dokolici
Drugi tekst
Također se čini da je blaženstvo u dokolici; naime: lišavamo se dokolice kako bismo stekli dokolicu kao što i rat vodimo da bismo imali mir.
Aristotel, Nikomahova etika
Ona [dokolica] je, naime, počelo svih stvari, da to o njoj još jednom kažemo. Ako je pak oboje potrebno, ali je bolje izabrati dokolicu nego zaposlenost, i dokolica je svrha, valja istražiti što treba činiti u dokolici. (...) Čini se dočim kako sama dokolica sadržava i užitak i sretnost i blaženo življenje. A takvo što ne pripada onima koji su zaposleni, nego onima koji su u dokolici. Jer onaj tko je zaposlen, taj je u poslu radi neke svrhe, koju još nije postigao; dok je blaženstvo svrha, koja - kako svi ljudi misle - ne biva s bolom, nego s ugodom. (...) ...bjelodano [je] kako treba i radi dokolice u življenju neke stvari učiti i podučavati, i dok takvi nauci i takve znanosti bivaju radi sebe samih, one što su radi posla sämo su nužne i bivaju poradi drugih stvari.
Aristotel, Politika
Tema eseja: Rad i dokolica
Smjernice za pisanje
U eseju odredite pojmove: „rad", „radnik"/„proleter", „privatno vlasništvo", „zajednička korist", „dokolica" i „blaženo življenje".
1. Objasnite koji su prema Josefu Pieperu uzroci čovjekove zavisnosti o radu.
2. Objasnite tko je proleter i kako on može biti slobodan.
3. Objasnite što je za Aristotela dokolica.
4. Objasnite koja je razlika između činidba „stvari poradi sebe samih" i „poradi drugih stvari".
5. Objasnite Aristotelovu tvrdnju da se „lišavamo dokolice da bismo stekli dokolicu".
Argumentaciju u eseju potkrijepite primjerima:
1. suvremenoga prakticiranja slobodnoga vremena kao dokolice
2. radoholičarstva kao samosvrhe.
ŠTO ČEKAŠ?
Isprobaj potpuno besplatno!
Registracijom dobivaš besplatan* pristup dijelu lekcija za svaki predmet.