Sociologija - 2018./19. jesen - 35

Pozorno pročitajte tekst i odgovorite na pitanja.

(...) Kao nova snaga ili pokretači razvoja gospodarski uspješnog grada u postindustrijsko doba ističu se uslužne djelatnosti s velikom udjelom kreativnosti, znanja i informacija: proizvodnja i potrošnja kulture i zabave poput umjetnosti, mode, glazbe, turizma, ugostiteljstva ili brojnih manifestacija te razne druge “high-tech" kreativne industrije (npr. softver dizajn, novi mediji, informacijsko komunikacijske tehnologije) (Gospodini, 2006:312; Gospodini, 2007:4). Osim nekih od spomenutih usluga “treće generacije" (Hutton, 2000 prema Gospodini, 2006) gradove mogu jednako snažno pokretati i aktivnosti poput financijske industrije, raznih savjetovanja, pravnih, računovodstvenih i sličnih usluga “prve i druge generacije" (Sassen, 2001; Gottdiener i Hutchinson, 2011). S transformacijom urbanih ekonomija mijenja se i poredak na globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj ljestvici konkurentnosti gradova. “Zvijezde" industrijskog doba poput New York Cityja, Londona ili Tokyja zadržavaju vodeće pozicije na svim razinama i u postindustrijsko doba; gradovi sa stručnom i kreativnom radnom snagom u danas visokoprofitabilnim djelatnostima poput San Josea, Austina, Minneapolisa preuzimaju novu, značajniju ulogu; nekadašnja središta industrijske proizvodnje poput Detroita, Manchestera, Liverpoola, gradova s područja Ruhra, Torina, ili Nagoye gube “staru slavu", a neki od industrijskih centara (npr. Varšava) uspijevaju se repozicionirati kao regionalna financijska ili središta neke druge propulzivne djelatnosti nove ekonomije.